ZDRAV ŽIVOT NIJE SAMO U PREHRANI I VJEŽBANJU

Jedna drevna jogijska izreka, stara u svom izvornom obliku barem 2.000 godina glasi otprilike ovako:
„Pogledam li tvoje tijelo danas, vidim kakav je bio tvoj život jučer, a pogledam li tvoj život danas, mogu vidjeti kakvo će tvoje tijelo biti sutra.“ Posebno su u svemu jogiji uvijek naglašavali psihičku komponentu. Na naše tijelo, govorili su, utječe čak i to u kakvom smo, lošem ili dobrom, ozračju ručali, s kim provodimo dane, na što mislim itd.
U medicinskoj literaturi danas se sve češće naglašava to isto:

Svaki naš organ ili čak svaka stanica našega tijela, nepogrešivo reagira na sve što nam se u životu događa, naše tijelo neprekidno se mijenja ne samo kao rezultat starenja ili unosa dobre ili loše hrane, nego kao posljedica svega, doista svega onoga što na nas djeluje u svakom trenutku života. Internista Lenox Montano u pomalo dramatičnom tonu reći će: „Svaki mentalni poremećaj nalazi odraz u tijelu, a razina tog odraza kreće se u lepezi od jedva primjetnih fizioloških procesa u stanici, pa do najtežih poremećaja, bolesti i smrti“.

Nažalost, suvremeni čovjek, čak i ako je svjestan štetnosti nezdrave hrane, alkohola ili pušenja, još uvijek suviše malo vodi računa o tome kako i svakodnevna napetost, sitni stresovi i živciranja trajno djeluju na naše tijelo, a često vrlo malo činimo da smanjimo pogubni utjecaj tog djelovanja.
Naša kosa, koža i ten također se nalaze u tom začaranom krugu. Pokušavajući riješiti razne probleme na tom planu, spremni smo promijeniti naše prehrambene navike, rado ćemo pribjeći i raznim kremama i losionima, no prečesto zaboravljamo da su izgled i kvaliteta naše kose i kože u pravilu rezultat niza čimbenika; od kompletnog načina života, preko prehrambenih navika, do psihičke (ne)stabilnosti, stresova, međuljudskih odnosa itd. Zapisi klasika joge od prije nekoliko tisuća godina – u kojima se naglašava upravo potreba cjelovitog zdravog pristupa životu – prezentiraju gotovo identična stajališta kao i stavovi suvremene medicine.

Primjerice, liječnici u Bostonu proveli su svojedobno veliko istraživanje naručeno od gradskog ureda za zdravlje i ispitali 4.316 ljudi kako bi se došlo do podataka o utjecaju zdravih životnih navika i posebno redovitog rekreacijskog vježbanja na zdravlje. Zaključeno je da redovito bavljenje nekom tjelesnom aktivnošću smanjuje rizik od niza bolesti, ali i uklanja brojne „estetske“ probleme; od lošeg tena do naslaga sala i celulita. Dodaju li se svemu razne opuštajuće anti-stres seanse, rezultati su još bolji. Poznato je, naime, da hormoni stresa često izazivaju stezanje krvnih žila što je logična fiziološka posljedica djelovanja određenih mehanizama autonomnog živčanog sustava. To stezanje, međutim, dovodi od slabije prokrvljenosti tkiva, a smanjen dotok krvi čini kožu suhom i sklonom nadražajima i promjenama, kao što su primjerice osip ili crvenilo. Većina oboljelih od psorijaze i ekcema tvrdi da stres pogoršava njihovu bolest. Koža može postati mlitava, isušena i bez sjaja. Čak se i alopecija, bolest kod koje kosa ispada ostavljajući ogoljela područja vlasišta, obično pogoršava zbog stresa.

Osobe koje pate zbog lošeg tena i koje su katkada bezuspješno pokušale na desetke „spasonosni tretmana“, teško će prihvatiti jogijsku istinu da je savršeni ten nešto najprirodnije na svakoj osobi, posebno na ženi. Umjesto mnogo teoretiziranja, evo niza praktičnih savjeta za zdrav život i svakodnevno postupanje, koji će vam pomoći da očistite svoje tijelo od otrova i svega onoga što se manifestira nečistim tenom. Jer, kažu jogiji, „prljavština našeg lica nije ništa drugo nego pokušaj tijela da se oslobodi smeća koje je u njemu“.
Treba, naime, prihvatiti jednostavnu fiziološku istinu da se nečistoće u tijelu jednako uklanjaju kroz kožu lica kao i kroz „neke druge otvore na tijelu.

● Pazite da ujutro nakon ustajanja popijete toplu vodu i nakon toga provedete neko vrijeme u toaletu, bez žurbe.
● Redovito, umjereno tjelesno vježbanje u pravilu spada u aktivnosti koje ne bismo smjeli izostaviti iz našeg dnevnog rasporeda.
● Izbjegavajte dugotrajne iscrpljujuće i stresne razgovore, odnosno stvari koje su povezane s velikim psihičkim naprezanjem.
● Redovite seanse opuštanja, smirenog disanja ili meditacije moćno su oružje protiv stresa i svih posljedica stresnih događaja.
● Vaš bi jelovnik trebao sadržavati laganu, toplu i lako probavljivu hranu. Najvažnije je da, posebno uvečer, ne jedete hladnu hranu i ne pijete hladna pića, da izbacite sir, jogurt, crveno meso, čokoladu ili smrznutu hranu.
● Umorno tijelo nije dovoljno osjetljivo za svoje potrebe i podložno je stresu i neravnoteži. Možda ste zapazili da kad ste umorni češće reagirate na stres probavnim smetnjama i kako vam se ten pogoršava.
● Uvečer prije spavanja možete pojesti malu količinu grožđica koje će pomoći jutarnjem pražnjenju crijeva.
● Uravnoteženi emotivni život svakako polazi od naše svijesti, a izražava se u našoj izmjeni tvari. Ako nam izlučivanje otpada iz tijela ne rade ispravno, nečista koža logičan je rezultat takve neravnoteže u organizmu.
● Večerajte manje i rano idite na spavanje.
● Svakodnevna večernja šetnja petnaest do trideset minuta, savršena je za većinu nas.