NAUČIMO SE OPUSTITI
Ugledni The New England Journal of Medicine svojedobno je objavio istraživanje američkih liječnika po kojem svaku bolest 50 do 80 posto uzrokuje stres. U članku je opisan i pokus, obavljen ranih 1990-ih, koji potvrđuje da zdrav čovjek, ovisno o tome koliko je trenutačno izložen stresu, obolijeva ili ne obolijeva nakon što dođe u kontakt s virusom gripe. Dodatne studije pokazale su da stresovi, popraćeni strahom i anksioznošću, uzrokuju čak i posve „fizičke bolesti“ kao što su multipla skleroza i reumatoidni artritis.
Suvremeni psiholozi smatraju da je naše svakodnevno ponašanje ponajčešće rezultat čitavog sustava uslovljenih modela duboko usađenih u našoj psihi. Jedan od tih modela svakako je impuls koji nam nalaže neprekidnu AKTIVNOST, 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Milenijima davno taj nas je impuls održavao na životu u neprekidnoj borbi za opstanak, a danas služi jednako nemilosrdnoj borbi za poslovni uspjeh i materijalnu egzistenciju. U svemu tome zaboravljamo na potrebu opuštanja i odmora. I tu počinju problemi…
OPUŠTANJE JE VJEŠTINA KOJA NAM NIJE UROĐENA
„Od malih nogu uče nas stotinama različitih načina učinkovitog postupanja – kaže jedan od suvremenih jogija, Swami Brahmananda – Tek kada psihički integritet biva narušen stresovima, sjetimo se da bismo trebali nešto naučiti i o tehnikama odmora i opuštanja.“
Kineziolozi i psihoterapeuti naglašavaju da postizanje stanja potpunog duševnog mira i opuštenosti, osim u sasvim male djece, nije naša prirodna i spontana sposobnost, nego vještina koju (ponovo) moramo učiti, baš kao što moramo učiti skijanje ili vožnju biciklom.
ŽENE SU POSEBNO UGROŽENE
Statistike upozoravaju: Oprez, posebno ugrožene su žene! Neki podaci govore da je kod liječnica i žena psihologa stopa samoubojstava triput veća, no kod njihovih muških kolega, a u cjelokupnom stanovništvu dvostruko više žena pati od depresije. Žene uzimaju puno više sredstava za umirenje i protiv depresije, te im se prepisuje puno više lijekova koji mijenjaju stanje duha i raspoloženje nego muškarcima. Oko 70% propisanih lijekova koji utječu na psihu koriste žene!
Nije stoga čudno da se i u programe joge upisuje puno više žena nego muškaraca tražeći mir i opuštenost. Što im to nudi ova drevna indijska znanost o zdravlju?
Jogiji naglašavaju da je živjeti opuštena duha i tijela „naše prirodno stanje“, dragocjen sposobnost koju smo zadobili rođenjem, to je ključ savršenog zdravlja, i duševnog mira. Nažalost, jurnjava, tempo i neprekidna borba za egzistenciju bespovratno su nas udaljili od našeg iskonski urođenog mira. Stoga je i niz jogijskih vježbi kao i tehnika opuštanja prvenstveno usmjereno na postizanje fizičkog i psihičkog mira, a rezultati se katkada osjete već neposredno nakon vježbanja… Pogrešno je misliti da se duševni mir postiže samo opuštajućim seansama, po sistemu – pojednostavljeno rečeno – „sjedim, dišem i nešto kontempliram…“ Ne! Uspješno opuštanje počinje od tijela i od ugodnih vježbi.
Joga je, tijekom više od 3 tisuće godina postojanja, izučavanjem i empirijom, razvila niz gotovo savršenih mehanizama postizanja apsolutnog duhovnog smirenja i opuštenosti. Neke od njezinih tehnika na tom planu komplicirane su, nedostupne i svojstvene samo rijetkim usamljenicima himalajskih obronaka, no postoje i brojne metode psihofizičke relaksacije namijenjene običnim ljudima u njihovoj svakodnevnoj težnji za prevladavanjem stresova svakodnevnog života.
Pojednostavljeno rečeno, smirenje možemo postići opuštajući istovremeno i tijelo i duh. Jedno bez drugoga ne ide; nikakve mentalne tehnike opuštanja neće pomoći ako je tijelo (na razini neurološkog podražaja mišića) nemirno i „pod naponom“. S druge strane, uzaludna su sva nastojanja umirenja tijela, ako je psiha prenadražena stresovima, napetošću i nervozom.
