UČINKOVITA TERAPIJA O KOJOJ TAKO MALO ZNAMO
Slikovito je jednom rekao direktor japanske elektroničke tvrtke „Fuji electric“, Masatoshi Yoshinaga:
– Meditacija me možda neće odvesti u raj, ali u ugodnom ambijentu, tijekom meditiranja uvijek imam osjećaj da sam na najboljem putu da upravo tamo stignem.
Yoshinagini zaposlenici posvjedočit će da njegov 12- satni radni dan počinje i završava s obveznih 20-tak minuta meditacije i dvije šalice zelenog čaja. To mu, kažu, omogućava nevjerojatnu radnu energiju u 76. godini života.
POMOĆ ASTMATIČARIMA
Prosječni Zapadnjak, nažalost, meditaciju ne vidi niti kao put prema raju, niti kao neku osobito praktičnu disciplinu koja će mu pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova. Po jednom istraživanju britanskih psihologa iz 1998, većina stanovnika Otoka u meditaciji vidi neku vrstu znanstveno apsolutno neutemeljene „spiritualno-religijske besmislice“.
Koje li zablude! Na tisuće je znanstvenih studija potvrdilo nevjerojatne domete meditacije. Navedimo samo neke…
Svojedobno je veliku pozornost privuklo istraživanje učinaka transcendentalne meditacije Johna Allisona i Paula Coreya u Nacionalnoj židovskoj bolnici i Istraživačkom centru u Denveru. Oni su proučavali fenomen utjecaja meditacije na disanje i dokazali su da se ritam disanja tijekom meditacije smanjuje sa uobičajenih 12-16 udisaja u minuti na 4-8, pa čak do 1 i manje. Istovremeno, smanjuje se otpor u dišnim putevima, a njihova se provodljivost povećava za 20 posto (zrak lakše ulazi u pluća!). Ova je pojava karakteristična samo za meditaciju i ne javlja se kod običnog disanja, a izuzetno je pogodna za astmatičare. Puls se smanjuje za prosječno 10 otkucaja u minuti.
Istraživanje dr. Valdemara Haasa (Državno sveučilište Arizona) pokazalo je da praktikanti meditacije imaju stabilniji autonomni živčani sustav i zato su otporniji na stres. Oni mirnije reagiraju na stresne podražaje i općenito su manje napeti od nemeditanata.
MEDITACIJOM PROTIV OVISNOSTI
Uz sve to treba reći da postoji još velik broj najrazličitijih aspekata djelovanja meditacije više ili manje (ne)istraženih. Recimo, meditacijom se smanjuje pojava niza psihičkih i fizičkih tegoba; alergijskih reakcija, prehlade, glavobolje itd, viroza, migrena, neurotskih reakcija itd. Zamjetno se smanjuje potreba za konzumiranjem alkohola, cigareta, droga itd. Meditacija se nadalje pokazala uspješnom i kao psihoterapija, ne samo kod lakših slučajeva oboljenja, nego i u duševnim bolnicama (što je već temeljito istraženo i objavljeno u stručnoj literaturi) Stoga su neke specifične ustanove već sustavno počele koristiti meditaciju u tretmanu bolesnika s različitim psihičkim tegobama.
Meditacija je najučinkovitija ukoliko se kombinira s joga vježbama (asanama) ali i nekim specifičnim jogijskim pravilima zdravog mentalnog pristupa životu i svakodnevnim problemima.
Jasno je, nakon svega, da nam meditacija pruža mnogo više od običnog smirenja. Također je jasno zašto ova mentalna tehnika psihofizičke relaksacije svakim danom ima sve više sljedbenika, a logično je da i suvremeni rekreacijski centri (barem oni koji svojim klijentima žele pružiti kompletnu uslugu) nastoje uključiti meditaciju u svoje redovite programe.
KAKO POČETI?
Ortodoksni sljedbenici joge i meditacije upozoravaju kako može biti vrlo opasno „igrati se meditacijom“ bez pomoći kvalificiranog učitelja. S druge strane, brojni udžbenici samopomoći uvjeravaju vas da je meditacija nešto sa čime možete početi „odmah danas“ i čije čete učinke također osjetiti „odmah danas“.
Istina je kako to obično biva negdje u sredini.
Pojednostavljeni savjet za početak: Udobno sjednite u naslonjač i potpuno se opustite. Zaklopite oči i umirite disanje. Mislite na nešto lijepo, nešto smirujuće, nastojte da vam misli ne lete i ne „bježe“, osjećajte kako polako tonete u neki ugodan polusan. Ali nemojte zaspati, meditacija nije spavanje! Provedite tako opušteni 15-20 minuta, najbolje je dva puta dnevno (što ranije u jutro i oko 17.00 sati poslije podne).
Vrlo brzo, katkada iznenađujuće brzo, počet ćete u svom životu, na svome tijelu i u svojoj psihi, primjećivati promjene. I nemojte se pitati OTKUD PROMJENE, nemojte misliti da su slučajne. Jer, te promjene mogu značiti samo jedno: zakoračili ste na onaj „put u raj“ kojeg je na početku članka spomenuo Masatoshi Yoshinaga.