KOBRA PROTIV KRIŽOBOLJE I BOLNIH MJESEČNICA
U S. Peterburgu je ispred zgrade Instituta glasovitog I.P. Pavlova podignut spomenik psu. Za sve zasluge koje mu pripadaju u istraživanju uvjetnog refleksa. Ulaz u Pasteurov Institut u Parizu krasi spomenik – žabi.
Nisam čuo da je ispred kojeg od svjetskih joga centara podignuti spomenik nekoj životinji, mada je nekoliko tisuća jogijskih vježbi inspirirano životinjama, pa nose nazive: čaplja, riba, paun, lav, tigar, majmun, skakavac, žaba… Iza tih naziva kriju se zapravo vrlo ugodne vježbe širokog spektra učinkovitosti.
Primjerice, KOBRA. Ta kraljevska indijska zmija koje se toliki ljudi panično boje (zaboravljajući da više od 90 posto kobri uopće nisu otrovnice) prije nekoliko je milenija drevnim jogijima bila inspiracija za jednu vrlo jednostavnu vježbu koju svaki početnik može izvesti, a koja doista podsjeća na zastrašujuće podignutu kobru spremnu na skok.
Jogiji kažu da ova vježba (na slici) djeluje i na poboljšanje probave i mršavljenje. No, ne kao što djeluje klasična rekreacija: znojenjem i zagorijevanjem masnoća. nego na drugi način.
Japanski učitelj joge, Masatoshi Nomura, ovako je jednom prilikom novinarima objasnio kako joga djeluje na skidanje suviška težine: “Joga disciplinira vaš um, u tome je tajna.” Na to mu je američka novinarka dobacila: “Lako bih ja s umom, ali moj želudac je nediscipliniran, uvijek bi nešto jeo!”
Nomura je odgovorio: “Ne, gospođice. Vaš um je taj koji bi stalno jeo. Kada biste mogli osluhnuti govor vašega želuca, čuli bi kako vas neprekidno preklinje da ga ne pretrpavate.“
Nažalost, većina Zapadnjaka taj glas nikada ne čuje. A vi? Podsjetite se kad ste zadnji puta jeli a da niste bili gladni? Koliko ste puta pojeli nešto samo zato što je bilo vrijeme jelu, mada ste zapravo bili siti? Koliko ste puta jeli jer ne bi bilo pristojno odbiti nečiji poziv, ili niste htjeli uvrijedili domaćicu? Koliko ste puta jeli zbog nervoze?
U svim tim slučajevima nije želudac diktirao količinu hrane, nego vaš um, vaš mozak. Liječnici upozoravaju da mnogi zdravstveni problemi nastaju upravo zato što čovjek u sebe trpa hranu i kada ona tijelu nije uopće potrebna. Ta se hrana ne pretvara u energiju, nego u mast i otrove, a rezultat svega je prekomjerna težina.
