JOGA – MOĆAN SAVEZNIK U BORBI PROTIV STRESA

Istraživanja govore da će ljudi, koji žive ubitačnim tempom neprekidne jurnjave i stresa, umrijeti u prosjeku 16,5 godina ranije nego oni koji mirno živ svoj život, radeći polako i bez uzrujavanja, uživajući u svom poslu, veseleći se svakom novom danu.
Ili, kako je to svojedobno konstatirao jedan psiholog: „Neprekidna jurnjava stvara lažni dojam kako jurite prema novim uspjesima, bogatstvu i sreći u životu. Jedina istina je, međutim, da takvim životom jurite jedino prema njegovom skorom kraju“
Što učiniti?
Iako se ne može tek tako pobjeći od svega, niti preko noći naći svoj duševni mir, rješenje ipak postoji, a to je – povratak jogi, tradiciji staroj 5.000 godina.

“STVORITE RED U SVOM MOZGU”

Davno je još Hans Selye ukazivao na tri glavna stadija svake stresne situacije. Prvi, u kojem – kao odgovor na stresnu situaciju – simpatički dio živčanog sustava aktivira endokrini sustav, posebno nadbubrežne žlijezde i hipofizu. Drugi, tijekom kojega se produžavaju živčane i endokrine reakcije sve dok stresna situacija ne prođe. I treći, koji predstavlja stanje iscrpljenosti  kada tijelo naprosto vapi za odmorom. Ne pružimo li mu taj odmor, posljedice stresne situacije se gomilaju i uništavaju organizam. I dok je kod naših davnih predaka (pa i danas u  doista izvanredno opasnim situacijama) čitav onaj početni “simpatičko-endokrini impuls” bio nužan za održanje života (tzv. reakcija “borba-bijeg”), u paklenom tempu suvremenog jurećeg života prečesto se taj isti mehanizam aktivira u posve banalnim situacijama (saobraćajna gužva, red u trgovini, svađa u kući) kada čovjeku doista ne prijeti nikakva životna opasnost. Hormonalna oluja praćena burnim emocijama u tim situacijama predstavlja, fiziološki gledano, posve nepotreban ali pogubni mehanizam kojim razaramo svoje tijelo i svoj duh.
O ovom problemu veliki je jogi Svami Satjananda Sarasvati rekao na jednom od predavanja u indijskom gradu Biharu: “Poguban je stav prema kojem se život svodi na borbu za uspjeh, karijeru, bogatstvo i ugled. Joga nudi jedan posve drukčiji stav: put sreće koji se stvara kroz praksu svakodnevnog vježbanja joge i meditiranja, a koji nam omogućava postupno uspostavljanje kontrole nad prekomjernim nadraživanjem nadbubrežnih žlijezda i simpatičkog živčanog sustava. Jogi duboko u sebi stvara čvrsti unutrašnji red u sferi psihe i mozga, što rezultira sagledavanjem stresnih situacija u posve drukčijem svjetlu, automatski uklanjajući mogućnost bespotrebnih burnih reakcija koje bi uništavale organizam.”
Prosječan čovjek Zapada na ovo će možda primijetiti: “Ali, ja nemam afiniteta prema nekakvim istočnjačkim duhovnim sustavima, mene meditacija i kontemplacija ne zanimaju, ja ne vjerujem u nekakva stanja nadsvijesti i sl.“  Znači li da za takvog ortodoksno-racionalnog Zapadnjaka nema nade da bi jogom mogao bilo što učiniti?
Ima. Savjet je jednostavan: ne razmišljajte o meditacijama i ostalim mentalnim tehnikama joge, radite samo obične fizičke vježbe (asane) i vrlo brzo osjetit ćete njihov smirujući i opuštajući učinak. Jedna 41-godišnja pravnica, polaznica zagrebačkog Medical Yoga Centra, poslije svog prvog treninga konstatirala je: “Kada završi vježbanje asana, čini mi se da još neko vrijeme lebdim u ugodnom relaksiranom stanju, kao u polusnu. Čini mi se u tim trenucima da su svi problemi ovoga svijeta, i moji osobni problemi, tako daleko i tako beznačajno sitni.” Ovakvih je konstatacija mnogo. Posebno je zanimljiva serija anketa među nekoliko stotina studenata Kineziološkog fakulteta u Zagrebu u sklopu nastave joge na Katedri za Osnovne kineziološke transformacije, a koji su na pitanje “Kako se osjećate poslije jednog sata joge?” odgovorili u praktički 98 posto slučajeva: “Ugodno opušteno i smireno”.

STINGOVO ISKUSTVO

Joga, općenito, djeluje praktički na sve organske sustave i organe, te na sve aspekte našeg duhovnog života. Neka njezina djelovanja očituju se već nakon nekoliko  treninga, neka tek poslije godina i godina vježbanja, ovisno o problemu i svakom čovjeku ponaosob. Pravila u suštini nema. Neki polaznici programa Medical Yoga Centra riješili su se nesanice ili opstipacije već poslije prvih sati tečaja, drugi su ih “vukli” još mjesecima. U pravilu, slažu se svi učitelji joge, prvi susret s jogom za praktički sve nove sljedbenike, završava osjećajem ugodne opuštenosti cijelog tijela i divnim stanjem smirenog duha, čak i kada vježbanje asana nije dopunjeno nekom posebnom tehnikom meditacije ili opuštanja.
Popularni pjevač Sting, koji uvijek naglašava da mu upravo joga otvara neizrecivo duboke sfere inspiracije, osvježenja, produhovljenosti i unutrašnje životne radosti, ovom se drevnom indijskom disciplinom počeo baviti posve slučajno. na nagovor prijatelja. “Hajde, odvježbaj  zajedno samnom jednu seriju asana” bio je prijateljev prijedlog koji je promijenio Stingov život, kako on to običava priznati. Samo jedna serija sana bila je dovoljna da se nedvojbeno pokažu (ili barem jasno nagovijeste)  svi blagotvorni učinci koje joga može imati na tijelo i duh.

SAT JOGE: POPUT MALOG OTOKA MIRA I TIŠINE

Jasno je kolika se zdravstvena vrijednost krije u jednostavnim vježbama joge, te njezinim mirnim tehnikama opuštanja, disanja i meditacije. Trenuci koje u životu posvećujemo jogi za svakog sljedbenika predstavljaju, slikovito rečeno, neprocjenjivo dragocjeni mali otok mira i blaženstva usred beskrajnoga mora poslova, jurnjave i briga. Već sam ulazak u tišinu dvorane nekog joga centra i tek  jednostavna činjenica da smo ušavši za sobom zatvorili vrata, prebacuje nas svjesno ili nesvjesno u jedan novi svijet; mirniji, zdraviji i opušteniji.
„Nema duboke istinske sreće bez mirnoga duha i opuštenog tijela – naglašava dr. Vasant Lad, ugledni ekspert drevne indijske ajurvedske medicine – Besmisleno je tražiti sreću u životu ako tijelo gotovo neprekidno podrhtava sitnim neurološkim treptajima prenadraženog živčanog sustava. Joga je, posebno za početnike, idealan prvi korak za ulazak u „malu znanost opuštanja tijela“, a u kasnijim fazama pokazuje se kao  izvanredan put ka pronalaženju osjećaja dubokog psihičkog mira i sreće u životu.“
Sat joge – kod kuće, u uredu, hotelskoj sobi ili nekom joga centru – za suvremene poslovne ljude sve više predstavlja potrebu i neizostavni dio poslovne svakodnevice, a sve manje tek povremeni bijeg. I kao što diljem svijeta sve više menadžera redovito meditira, tako ih sve više prihvaća jogu kao sastavni dio svakodnevnog osobnog i poslovnog života.