JOGOM PROTIV KOŠTANO-ZGLOBNIH BOLESTI
Joga, naravno, ne može liječiti koštano-zglobne bolesti, ali kod mnogih može usporavati tijek i pogoršanje, a djeluje (navedeno u prethodnom stavku) kao izvanredna prevencija, jer ojačava zglobove.
Veliki je problem u činjenici da je vrlo često teško, katkada i nemoguće utvrditi pravi uzrok tegoba (bolova), čak ni nakon temeljitih pretraga. Zanimljivo je što o tome u svojoj knjizi „Rijeka vječnosti“ piše poznati ajurvedski liječnik Deepak Chopra, inače specijalista zapadne endokrinologije:
„Zdravom razumu čini se da je trošenje zglobova uzrok artritisa, ali to ne objašnjava činjenicu zašto mnogi zdravi ljudi nikad ne dobiju artritis, mada izlažu svoje zglobove izuzetnim naporima. Drugi pak dobiju artritis nakon dugogodišnjeg sjedećeg posla za stolom, a da ne spominjemo da određena mjesta draga artritisu, kao što su na primjer prsti, uopće ne nose nikakvu težinu. Novije teorije o artritisu spominju hormone, genetiku, slamanje imunološkog sustava, prehranu i druge činitelje; na kraju, točan uzrok je nepoznat.
Sva istraživanja potvrdila su stajalište važeće znanosti da je za jačanje kostiju bitna mišićna stimulacija. Obzirom da su najnovije studije, rađene na uzorku profesionalnih voditeljica aerobika, pokazale da je osteoporoza ubrzana i preuranjena kod takvih osoba (dakle u slučajevima forsitanog višesatnog svakodnevnog napora), zaključak je da na razvoj i zdravlje kostiju najbolje djeluje umjereni fizički napor, a to je upravo joga.
UMJERENO VJEŽBANJE KAO PREVENCIJA I TERAPIJA
Joga se preporuča za održavanje funkcije zgloba u svim slučajevima artritisa i artroze i ostalih oboljenja zgloba kod kojih zbog bolova postepeno dolazi do smanjenja opsega pokreta, a to kasnije djeluje ne samo na gubljenje funkcije zgloba, nego i na poremećaj statike kralješnice. Nadalje, pokreti joge gibanjem stimuliraju podmazivanje zgloba, a kad je kralješnica u pitanju time se pomaže prehrana diskova. Napomena: nikada se ne savjetuje vježbati jogu u akutnim stadijima bolesti. Mnoge naše polaznice napominju kako su vježbanjem joge u velikoj mjeri olakšale bolove, smanjile učestalost akutnih faza jakih bolova i usporile napredovanje bolesti (uspoređujući se s prijateljicama iste dobi koje ne idu na jogu).
Posebno se joga preporuča u slučajevima post-operativnih razdoblja kada je potrebno aktivirati zglobove i djelovati na poticanju cirkulacije, ali bez velikih opterećenja. Joga u tom smislu ima mnogo vježbi koje razgibavaju zglobove, ali ih ne opterećuju.
Nadalje, svaki prijelom ili oštećenje zgloba uzrokovali su poremećaj cirkulacije, te puknuće mnogih krvnih žila i kapilara što je izazvalo nakupljanje hematoma u tkivima. Jogijskim vježbama, bez velikih opterećenja, ponovo se potiče cirkulacija, a time i uklanjanje nakupljenoga “smeća” iz tkiva. Mnoge jogijske vježbe imaju osjetno prisutan faktor istezanja mišića, a istezanje mišića značajno pospješuje cirkulaciju. Naravno, prirodan put pojačanja cirkulacije uvijek je reaktiviranje mišića koji su duže vrijeme mirovali, ali su upravo ti mišići u pravilu već atrofirali (dugo mirovanje, gips i sl), pa nisu sposobni za veće napore. Joga, svojim laganim pokretima, s punom kontrolom, a umjerenim naporom, pokazala se mnogo boljom od klasičnih rekreacijskih aktivnosti.
