JOGA – PUT DO SREĆE
Ispitivanja blizanaca u SAD-u pokazala su da je oko 50 posto našeg osjećaja za sreću naslijeđeno. Matematički, dakle, svaka druga osoba na svijetu rođena je s već genetski usađenim osjećajem tuge. Vjerujete li da ste i vi među njima, preostaje vam samo jedno: poraditi na onih drugih 50 posto!
Život, međutim, rijetko donosi ohrabrenje na tom putu. Psiholozi i danas nude one poznate riječi Stephena Michellisa iz Chicaga: „Godinama sam bio nesretan i uzalud tražio sreću. Onda sam jednoga dana doživio saobraćajni udes i liječnici su mi rekli da više nikada neću ustati iz kreveta. Tada se dogodilo čudo i prohodao sam. Sada svako jutro prošećem vrtom i beskrajno uživam u toj običnoj činjenici da mogu hodati pod krošnjama borova“.
Nažalost, mnogo je onih koji u tim riječima ne nalaze utjehu.
Ortodoksni bradati jogiji iz špilja podno Himalaja reći će da je sve u samoodricanju, predanosti Krishni, siromaštvu i meditaciji. I suzdržavanju od seksa, naravno. Pa nam vjerojatno ne pada napamet poslušati ih. Srećom, postoji u jogi još mnogo toga, pođimo redom…
TJELOVJEŽBOM PROTIV DEPRESIJE
Depresija je katkada pratilja, a katkad uzročnik kroničnog osjećaja beznađa u nesretnih ljudi. Žene, emotivno suptilnije od muškaraca, dvostruko su sklonije depresijama; otprilike jedna od četiri žene i jedan od osam muškaraca barem jednom u životu pati od duboke depresije. I dok izvori depresije mogu biti nedokučivi neurokemijski poremećaji u mozgu, nezadovoljstvo poslom, neispunjene želje ili duboko potisnute emocije, banalno će zvučati upozorenje liječnika kako i obična opstipacija može izazvati depresiju zbog nekih tamo interakcija toksina probavnog trakta i gusto isprepletenih živčanih snopova u debelom crijevu.
Lagana gimnastika, plivanje ili tek obična šetnja katkada se pokazuju čudesno učinkovitima.
Tjelovježba bi, kažu stručnjaci, morala biti sastavni dio svakog liječenja depresije; njome se poboljšava protok krvi prema mozgu, podiže raspoloženje i ublažava stres. Čak i kad se primjenjuje sama, njome se često mogu ostvariti iznenađujući rezultati.
Neurolog Edgar T. Kim, reći će: „Postoje snažni dokazi da se depresija i osjećaj osobne nesreće mogu eliminirati navikama zdravoga življenja. Pravilna prehrana, tjelovježba, odmor, izbjegavanje prekomjernog rada i odvajanje vremena za stvari koje uživate činiti smanjuju izglede za pojavu depresije.
ZABORAVILI SMO VOLJETI SEBE
„Ne gazite po sebi, jer to niste zaslužili. Volite sebe!” viče iz sveg glasa i Louise L. Hay, autorica bestselera milijunskih tiraža na temu psihičkog samoiscjeljenja i postizanja osobne sreće i zadovoljstva.
Kako jednostavno to izgleda, a kako je tragična činjenica da mnoge žene upravo to zaboravljaju.
Louise Hay vjerojatno i ne zna da je davno prije nje i poznati jogi Svami Shankardevananda savjetovao:
„Uživajte u trenucima kad ste sami sa sobom, volite sebe. Da li biste svom najboljem prijatelju nanosili bol neprekidnim optuživanjem i ponižavanjem? Naravno, ne. Zašto onda upravo to tako često radite sebi?“
Tantrička filozofija nas uči da ništa ne treba potiskivati, a sve valja prihvatiti, bilo to dobro ili loše. Ljutnja, pohlepa, strasti i želje… dio su osobnosti većine ljudi oko nas, nagoni su dio ljudske prirode koje kao takve treba prihvatiti kako bismo što bolje i potpunije shvatili naše “unutrašnje JA”.
Pomislimo li koliko često, katkada već u najranijem djetinjstvu, počinjemo sa sustavnim omalovažavanjem sebe kao osobe. A znate li od čega sve najčešće počinje? Malo je poznata činjenica da 50% američke djece svoj prvi životni neuspjeh doživi na fizičkom planu. Na kojekakvim vrtićkim ili športskim probnim testovima. Jednom ukorijenjena loša slika o vlastitom izgledu, upozorava psiholog David Adams, katkada predstavlja ranu na duši cijeloga života.
Jogijske vježbe, u svojoj savršenoj gradaciji od najjednostavnijih do savršenih, svakome pružaju mogućnost da – sustavno izgrađujući vlastito tijelo – istovremeno gradi zdravu samosvijest i osjećaj zadovoljstva vlastitim tijelom.
NAJGLUPLJE PITANJE: ŠTO ĆE REĆI LJUDI?
Pustimo li po strani nama uglavnom nerazumljive jogijske savjete o siromaštvu, recimo ipak da Istok poznaje niz velikih ljudi koji su, usprkos golemom bogatstvu, živjeli svoj život jednostavno, skromno i – nadasve sretno. Poznati japanski “kralj bisera”, Mikimoto, čak i kad je već, uzgojem umjetnih bisernica, izgradio basnoslovno vrijedan imperij, nastavio je živjeti poštujući načelo svoga siromašnog djeda: “I najbogatijem čovjeku za život je dovoljna mala peć da mu nije zima, krov da mu kiša ne pada na glavu i tri obroka riže dnevno.”
Jogi Sri Dip Narayan Mahaprabu jednom je rekao: „Ne provodite život zadovoljavajući tek svoje najniže prohtjeve za hranom, bogatstvom i tjelesnim užicima. Sreća se traži na drugi način. Čitajte vrijedne knjige, slušajte lijepu glazbu, budite u društvu dobrih ljudi i tako svakoga dana poklonite sebi nešto obično, skromno, ali lijepo i istinski vrijedno.“
Umjesto toga, danas smo prečesto robovi klišeja koji nas bombardiraju sa svih strana. Ideal sreće uvijek je prije ludi automobil nego šetnja šumom uz izlazak sunca, pojam „dobro društvo“ nerijetko se vezuje uz tulum s hektolitrima piva, a ne ugodan razgovor s bliskom osobom uz cvrkut ptica ili šum valova.
„Najgore od svega – upozorava japanski sociolog Masatoshi Nishimura – jeste činjenica da okolina stvara i klišeje osobnosti kojima robujemo. U svojoj knjizi „Tko sam ja zapravo?“ navodi niz primjera; muškarci ne pokazuju nježne osjećaje, jer to nije „macho style“, žene se izgladnjavaju jer je vitkost „in“ itd. A u svemu tome najgore je, upozorava Nishimura što naše vlastito samopoštovanje raste ili pada ovisno o tome „što drugi trenutno misle o nama“
Posebno je to razorno za duboki intimni osjećaj sreće kod žena čija je psiha puno osjetljivija na svaku mentalnu sjenu i zraku iz okoline. Malo je žena, poput Eleanor Roosevelt, nekadašnje prve dame Sjedinenih Država, uspjelo s tim nositi, ponavljajući uvijek jednostavnu rečenicu: „Bez mog pristanka, nitko u meni ne može izazvati osjećaj manje vrijednosti.
PRONAĐITE SREĆU U MALIM STVARIMA?
Psiholog Maynard Shelly smatra da nam kronični stres suvremenog života postepeno povisuje prag podražaja, pa time i optimalni nivo uzbuđenosti. Ta promjena povećava naizgled neugasivu žeđ današnjeg čovjeka za sve jačim izvorima stimulacije kako bi pronašao zadovoljstvo i sreću. Obične nam i jednostavne aktivnosti postaju dosadne.
Ovaj hipotetički neurofiziološki model kroničnog nezadovoljstva suvremenog čovjeka nameće zaključak da bi se stabilnija sreća mogla postići tako da se snizi prag podražaja.
Naučite uživati u malim stvarima. Pronađite svoju sreću u desecima, stotinama detalja koji sada promiču kraj vas nezapaženo. Izlazak sunca, osmijeh bliske osobe, cvijet, lijepi stih, grana u cvatu…
Skloni smo, tvrdi jogijska znanost već tisućama godina, sreću tražiti u gomilanju materijalnih dobara i novca, zaboravljajući da je izvor istinske sreće – u nama samima. I kao što još uvijek odjekuju drevne Biontove riječi “Omnia mea mecum porto!” tako bismo u odjeku te duboke klasične filozofske rečenice mogli pokušati potražiti sreću u “svemu onome što sobom nosimo” ne opterećujući se (prečesto lažnim) vrijednostima onoga što nam se kojekakvim EPP porukama i nametnutim modelima življenja servira kao ideal sreće i zadovoljstva. Uostalom, kad bi bogatstvo bilo temeljno mjerilo razine sreće pojedinca, onda crne statistike samoubojstava, infarkta, depresija i stresom izazvanih kancerogenih bolesti, ne bi u svojim vrhovima imale žitelje najrazvijenijih i najbogatijih zemalja svijeta.
Uostalom, jogiji su odavno već rekli: Češće razmišljajte o dobrim malim stvarima koje imate, nego o velikima koje uzalud želite.
MALI SAVJETI VELIKIH JOGIJA
– Ako samo očajavate i očekujte da će vam se nešto lijepo iznenada dogoditi, budite sigurni: ništa se neće dogoditi. Izvor vaše sreće u vašim je rukama.
– Zaboravite vlastite promašaje u životu. Neprekidno proživljavanje minulih neuspjeha postaje s vremenom nesvjesno vaš model ponašanja u životu.
– Sa svakim novim danom, Bog nam je dao priliku za novi početak u životu. Na nama je da tu priliku iskoristimo.
– Kad god je to moguće, budite s ljudima koji vas okrjepljuju i ohrabruju, koji vas ne opterećuju i ne povlače u dubinu, s ljudima koji u vama bude ono najbolje.
– Želite li radost, obradujte druge; želite li ljubav, darujte je. Darovi nježnosti, pažnje, suosjećanja, prihvaćanja i ljubavi najdragocjeniji su darovi koje možete pokloniti. Ne ne koštaju ništa, a donose mnogo.
– Ne plačite nad sobom i ne budite jadni u vlastitim očima. Jer, što god vam se dogodi u životu, ostvarenje je vaših vlastitih misli.
