JOGA – IDEALNA PREVENCIJA PROBLEMA S KRALJEŠNICOM
Publicist Joseph Morgan u svojoj knjizi „Zašto moramo izumrijeti“ tvrdi kako će ljudsku vrstu, statistički gledano, uništiti srčane bolesti, globalno zatopljenje i stres, ali da će kvalitetu života najviše ugroziti – križobolja.
Doista, razni oblici bolesti kralješnice, koji pogađaju oko 80% odrasle populacije, vodeći su razlog posjeta liječničkoj ordinaciji i najčešći uzrok bolovanja. Nadalje, uključuju najveći broj danas izvedenih operacija u svijetu, a posebno zabrinjava što je najviše operiranih bolesnika u dobi između 30. i 50. godine, dakle u naponu profesionalne aktivnosti. Dodamo li tome činjenicu da mikroskopske znakove degeneracije diska možemo vidjeti već u četverogodišnjega djeteta, a gotovo da i nema ljudi u kojih nakon tridesete nema znakova starenja kralješnice, jasno je da ima mnogo razloga za zabrinutost.
Nažalost, iako je još Paracelsus konstatirao kako je »bolesnik sam svoj liječnik, doktor je tek njegov pomoćnik«, nevjerojatno je koliko je suvremeni čovjek malo spreman sam učiniti nešto za zdravlje svoje kralješnice. A u najvećem broju slučajeva, kažu ortopedi, samo malo vježbanja ili promijenjenih navika života moglo bi riješiti brojne teškoće.
Redovita tjelovježba izvanredna je prevencija većine problema s kralješnicom, a vježbanje ima važnu ulogu i u terapiji već nastalih bolesti. Zanimljivo je da su brojne vježbe kineziterapije u stvari modificirane ili detaljno kopirane jogijske vježbe (asane). Očito je, suvremena medicina i fizioterapija posegnule su u dragocjeno nasljeđe drevnih jogija. Ne bez razloga. Vježbe joge, naime, idealne su za prevenciju i terapiju raznih problema s kralješnicom, jer svestrano, umjereno i postupno jačaju ali i rasterećuju mišiće kralješnice, održavaju njihovu funkcionalnost, pokretljivost itd. Ako su u pitanju bolovi u leđima, vratu ili kralješnici koji imaju psihički uzrok (stresovi, nervoza, kronična živčana prenadraženost) jogijske tehnike disanja, opuštanja i meditacije također su vrlo učinkovita preventiva i terapija.
Kada je najbolje počet s vježbanjem? Fizijatri savjetuju: Čim popuste bolovi, katkada dok je pacijent još u krevetu!
A kojih pet tisuća godina ranije, jogijski su eksperti naglašavali: »Vježbanje treba početi prije nego se bolest uopće pojavi«.
