JOGA I ZDRAVO SRCE – VIŠESTRUKO KORISNI UČINCI
Američki kardiolog dr. Irwin Paige ovako je oslikao „idealnog antiinfarktaša“: To je činovnik u maloj općini ili pogrebnom zavodu, ne naročito borben i apsolutno bez ikakvih ambicija. Jede voće, povrće i zobene pahuljice, ne puši, ne pije, nema radino ni TV, nema kompjuter ni automobil, a iz preventivnih razloga podvrgnuo se kastraciji. Zaključujući svoj prikaz, dr. Paige je konstatirao: „Ja ću živjeti drukčije, pa neka dobijem infarkt!“
U moru savjeta za čuvanje srca, najviše je onih koji nam ukazuju na potrebu zdrave prehrane, prestanka pušenja i manje živciranja. U prilog tome ide i statistika koja kaže da muškarci u velikim gradovima umiru od infarkta približno 26 puta češće nego na selu ili u malim gradovima. Brojna znanstvena istraživanja, međutim, ukazuju na mnoge druge faktora o kojima rjeđe vodimo računa, pa tako grupa britanskih liječnika u timu dr. Rodneya Browna u knjizi „Moramo li umrijeti mladi“ navodi:
– Ponedjeljak je crni dan infarkta; najveći broj srčanih udara u svezi je s povratkom na omraženi posao nakon vikenda.
– Najmanje su riziku od infarkta izloženi oni ljudi koji vole svoj posao i rade ga s veseljem.
Psihički faktor nesumnjivo je bitan čimbenik rizika, kad je srce u pitanju. I dobro je u svojoj knjizi „Rijeka vjećnosti“ primijetio dr. Deepak Chopra da se granica između biologije i psihologije ne može uvijek sa sigurnošću povući. Očaj i beznađe povećavaju rizik od srčanog napada i raka pa tako skraćuju život. Radost i ispunjenje čine nas zdravima i produžuju život.
Joga na zdravlje srca djeluje višestruko. Njezine tehnike opuštanja smiruju i blagotvorno djeluju na smirivanje srčanog rada, snižavanje tlaka i povećanje subjektivnog osjećaja mira i sreće. Vježbe poboljšavaju cirkulaciju i olakšavaju rad srca, a duboko smirujuće disanje odavno je već dokazani faktor održavanja srca zdravim i dugovječnim.
