JOGA I ZDRAVO SRCE: IDEALNA RAZINA OPTEREĆENJA

Prilično zabrinjavajuće zvuči upozorenje indijskog eksperta za molekularnu gerontologiju, Suresha I. S. Rattana kako za većinu ljudi 50. rođendan znači „prijelaz iz pune aktivnosti prema neumitnom kraju.“ Statistike ga, nažalost, potvrđuju. Od bolesti srca u Sjedinjenim državama svakoga dana umire blizu tisuću ljudi, s nakon 50. godine svaki treći muškarac obolijeva od nekog oblika koronarnih bolesti.

Ovu dramatičnu promjenu jednostavno je u svom udžbeniku sportske medicine objasnio i naš veliki autoritet s ovog područje, nedavno preminuli prof. dr. Radovan Medved sa zagrebačkog Kineziološkog fakulteta činjenicom da se „do srednjih godina naše srce razvija i jača usporedo s rastućim fiziološkim opterećenjima, a onda u pedesetoj započinje obrnut proces – postepena atrofija srčanog mišića“. Ili pojednostavljeno: dolazi do raskoraka mogućnosti i zahtjeva koji se stavljaju pred srce. Što to praktično znači?

Ukratko, kompletan život, uključujući naravno sve rekreacijske i sportske aktivnosti treba uskladiti s objektivnim mogućnostima. Sva forsiranja i besmislena „probijanja granica svojih mogućnosti“ valja zaboraviti i okrenuti se mirnijim aktivnostima. Joga je jedna od njih, koja usput rečeno višestruko djeluje na umanjenje rizika koronarnih bolesti, jer blagotvorno djeluje na srce, psihički i fizički nas smiruje, a pospješuje i čišćenje organizma od nakupljenih otrova i štetnih produkata nepravilne i preobilne prehrane. Istraživanja Deana Ornisha s Kalifornijskog sveučilišta, koja je objavio britanski liječnički časopis „Lancet“, pokazalo je da vježbe joge i tehnike oslobađanja od stresa (posebno meditacija) mogu višestruko povoljno djelovati na srce i u relativno kratkom roku dovesti do osjetnih poboljšanja.