DIJAFRAGMA JE NAŠE „DRUGO SRCE“
Sa zakašnjenjem od nekih tri do pet tisuća godina suvremena znanost potvrđuje niz postavki jogija glede učinaka koje pravilno duboko disanje ima na naše zdravlje. Eto, nedavno je objavljeno najnovije otkriće grupe talijanskih kardiologa: polagano disanje blagotvorno djeluje na srce, stimulira dotok kisika u srčani mišić i predstavlja izvanrednu terapiju i prevenciju srčanih oboljenja! U nizu znanstvenih institucija u Indiji, Europi i Americi danas se dokazuje blagotvorno djelovanje posebnih tehnika polaganog disanja na niz zdravstvenih tegoba, u prvom redu visokog tlaka, nervoze itd. Jogiji su sve to znali prije nekoliko milenija.
Poboljšanje cirkulacije jedan je od temeljnih učinaka joge. Cirkulacijom do svake stanice našeg tijela dolaze hrana i kisik, a otplavljuju se štetni proizvodi staničnog metabolizma. Posebno je zato važna cirkulacija u predjelu glavnih organskih sustava i organa, recimo kroz onih 2.000 kilometara(!) krvnih žila i kapilara koje opskrbljuju mozak, pa cirkulacija u probavnom sustavu, dotok krvi u srce itd. Jogijske vježbe, te “smiješne poze”, poput najbolje i najdublje masaže osiguravaju savršenu cirkulaciju u cijelom tijelu.
Malo je poznato da se dubokim disanjem djeluje na cirkulaciju. Pojam „pojačane cirkulacije“, naime, uvijek je vezan i uz „pojačani napor“, kretanje, vježbanje… No, nije tome baš tako. Ukratko, sjednete li u naslonjač i duboko dišete, osjetno ćete – premda nepokretni – pojačati cirkulaciju u predjelu abdomena.
Razlog je u tome što je dobar rad ošita (dijafragme) od osnovne važnosti ne samo za punjenje i pražnjenje pluća, već i za cirkulaciju krvi. Duboko i mirno disanje, naime, stvara ritmičku izmjenu tlakova grudne i abdominalne šupljine što je, kažu fiziolozi, jedan od ključnih preduvjeta dobre cirkulacije.
Joga je već davno naglašavala važnost dubokog i MIRNOG disanja kao i vezu disanja i cirkulacije. Jedan od prvih europskih autoriteta joge, Andre Van Lysebeth u svojoj knjizi „Učim jogu“, piše:
„Kad je disanje kratko i teško, krv se slabije penje prema gore, pa može doći do njenog nakupljanja u venama. Zato je važno izbjegavati situacije koje ga ometaju: pušenje, loše držanje, stalna napinjanja itd. Velika vena, koja neprekidno izlijeva u srce krv koja dolazi iz jetre, pravilno se prazni usisivanjem koje obavljaju pluća pri disanju. Ako jetrena venozna krv ne protječe slobodno, jetra otiče, krv navaljuje s neugodnim protudjelovanjem na cirkulaciju krvi koja dolazi iz probavnog trakta te dolazi do poremećaja probave.“
Udišući, dakle, ne uvlačite zrak samo u pluća, nego također pumpate krv u tkivo cijelog tijela. Prema istraživanjima P. Hégera, upravo u trenutku kad pluća sadrže najviše zraka sadrže također i najviše krvi.
„Dijafragma je drugo srce“ slikovito kažu jogiji, jer njeni pokreti poput klipa pune osnovu pluća i obilno potiču vensku cirkulaciju.
Naravno, ostaje još mnogo toga za reći o brojnim drugim aspektima cirkulacije; prije svega o cirkulaciji u mozgu i unutrašnjim organima, a treba naglasiti da je i problem celulita u osnovi problem cirkulacije.
