BOLJA CIRKULACIJA – BOLJE ZDRAVLJE!
Svojedobno je kontroverzni japanski časopis „Japanalyses“ objavio listu najbizarnijih razvoda brakova. Među prvih deset, uz recimo, „katastrofalno parkiranje“ ili „redovito loše pečene odreske“, visoko kotira i razvod zbog „hladnih nogu u bračnoj postelji“ ili, medicinski rečeno, zbog slabe cirkulacije u ekstremitetima. Općenito, kad se u običnom govoru spominje „loša cirkulacija“, onda se često misli na upravo ovakve u osnovi nebitne tegobe izazvane nedovoljnim prilivom krvi.
No, problem cirkulacije mnogo je širi i ozbiljniji ako se radi o onoj vitalno važnoj cirkulaciji kojom se osigurava dotok krvi u sve stanice našega tijela, posebno u mišiće kralješnice, te vitalne unutrašnje organe. Zakaže li ta cirkulacija, posljedice su mnogo ozbiljnije od razvoda zbog hladnih nogu.
Joga barem polovicu svojih brojnih zdravstveno-terapijskih djelovanja ima zahvaliti poboljšanoj cirkulaciji; u mišićima i unutrašnjim organima podjednako. No, pođimo redom…
100.000 km KANALIĆA U NAŠEM TIJELU
Znate li da jedan gram mišićnog tkiva sadrži otprilike 8 metara kapilara, tih najtanjih krvnih žilica koje čija sveukupna duljina u čovječjem tijelu dosiže 100.000 kilometara!
No, koliki će utjecaj ti minijaturni kanalići imati na naše zdravlje, ovisi o tome kolika količina krvi protječe kroz njih. Fiziologija kaže egzaktno: u mišiću, koji miruje postoji 1056 otvorenih kapilara po četvornom milimetru, a u mišiću, koji radi 2010. Jasno je, dakle, koliko tjelesna (mišićna) aktivnost pridonosi općoj cirkulaciji; arterijskoj i venskoj podjednako. Jasno je da će svaki oblik tjelovježbe pojačati arterijsku cirkulaciju. Trčanje, gimnastika, plivanje, tenis… No, da li je problem time riješen?
I što tu još može ponuditi joga?
Nažalost, postoje brojne kategorije ljudi kojima su određeni oblici tjelesni aktivnosti apsolutno neprimjereni. Recimo, osobe s degenerativnim promjenama na koljenima sasvim sigurno ne mogu svoju cirkulaciju poticati trčanjem, jednako kao što stariji ljudi ili srčani bolesnici uglavnom ne smiju igrati tenis.
Joga nudi niz vrlo mirnih vježbi, koje izazivaju minimalan napor srčanožilnog sustava ili tek neznatno povećanje naprezanja, a da je učinak cirkulacije u mišićima i zglobovima i te kako osjetan. Kod nekih jogijskih vježbi osjetit ćete već nakon 3-4 minute izvođenja onu karakterističnu toplinu zbog pojačanog priliva krvi u mišiće, a da se disanje pritom neće niti malo ubrzati zbog napora.
MIRUJEMO, A POJAČAVAMO CIRKULACIJU, KAKO?
Posebna je grupa vježbi kojima čak i stanja apsolutnog mirovanja nekog zgloba ili organa mogu izazvati pojačanu cirkulaciju. Kako? Jednostavno, tzv. mehanizmom reaktivne hiperemije; fiziološkim fenomenom da se nakon što u nekom dijelu tijela zaustavimo cirkulaciju, naknadno, po prestanku blokade, pojavi intenzivna „hipercirkulacija“ što se lako može i osjetiti (toplina + trnci) i vidjeti (crvenilo na koži).
Jasno je, dakle, koliko jogijske vježbe mogu biti dragocjene rekonvalescentima ili ljudima u trećoj životnoj dobi, ali i mladim i zdravim ozlijeđenim sportašima i svima ostalima kojima je cirkulacija i te kako potrebna, a ne smiju se izlagati naporima.
Naravno, ostaje još mnogo toga za reći o brojnim drugim aspektima cirkulacije; prije svega o cirkulaciji u mozgu i unutrašnjim organima, a treba naglasiti da je i problem celulita u osnovi problem cirkulacije.
